U 2013. godini zaposlenici Sveučilišta Oxford predvidjeli su da će se 47% radnih mjesta automatizirati u sljedećih 10 godina. U 2019. godini nezaposlenost u većini razvijenih zemalja dosegla je rekordno nizak iznos, a stručnjaci su počeli razgovarati o pomacima u trendovima prema pružanju „dobrih“ poslova ljudima. To sa svoje strane izaziva zabrinutost da će sada dobrobit radne snage biti određena nultim ugovorima o radu prema kojima poslodavac neće dati nikakvim jamstvima u pogledu stalnog zaposlenja.
Stručnjaci ispituju utjecaj trajanja radnog tjedna na mentalno stanje osobe
Osoba koja ima posao ima neke psihološke prednosti u odnosu na nezaposlenu osobu. Samopouzdanje mu raste, sudjeluje u društvenom životu. Ali postavlja se pitanje: "Postoji li granica kada se te beneficije amortiziraju?" Trebamo li imati „dobar“ posao ili je bolje raditi bilo koji posao?
Nova studija Sveučilišta u Cambridgeu imala je za cilj utvrditi postoji li minimalni broj sati pri kojima se ostvaruje prednost rada.
Prednosti zapošljavanja
Stručnjaci su ispitali podatke iz dugotrajne studije kućanstava u Velikoj Britaniji, čija je svrha bila utvrditi utjecaj broja sati koje ljudi provode na poslu na svoje mentalno zdravlje i sveukupno zadovoljstvo životom. Između 2009. i 2018. više od 70 tisuća stanovnika Velike Britanije sudjelovalo je u eksperimentu. Kao rezultat, utvrđeno je da prisutnost rada izravno utječe na poboljšanje čovjekovog mentalnog zdravlja.
Čak i ako osoba radi manje od sata tjedno, vjerovatno je da ima 30% problema s mentalnim zdravljem. Zanimljivo je da nema velike razlike između razine zadovoljstva njihovim životom za one koji na poslu provode 8 sati tjedno i one koji imaju 40-satni radni tjedan. Dakle, autori studije smatraju da je s aspekta osiguranja normalnog psihološkog stanja dovoljno da čovjek radi 8 sati tjedno.
Istraživači kažu: „Imamo detaljne smjernice o doziranju svega od vitamina C do sati spavanja kako biste se osjećali dobro. Znamo da nezaposlenost nanosi ogromnu štetu mentalnom zdravlju, nepovoljno utječe na karakter, sposobnost upravljanja slobodnim vremenom i osjećaj kolektivizma. Sada, uz sve to, imamo ideju koliko vam treba vremena da budete plaćeni kako biste od toga dobili psihosocijalne koristi. "
Rad je stvar izbora
Mnogi ljudi imaju nevjerojatno dug radni tjedan. To, u stvari, ne povećava produktivnost. Te informacije predstavljaju izazov za istraživače kako bi odredili optimalno radno razdoblje u smislu prvenstveno produktivnosti rada.
Dulji radni tjedan ima niz negativnih posljedica po zdravlje ljudi. Ovo je povećan rizik od srčanih bolesti, stresa i anksioznosti. Postavlja se legitimno pitanje: koliko je korisna ili štetna za zdravlje takva razina posla koju danas doživljavamo?
Poznati britanski ekonomist John Maynard Keynes rekao je da ćemo u budućnosti imati dovoljno slobodnog vremena, a rad će biti više pitanje izbora, a ne nužnost.
Istraživači iz Cambridgea aktivno podržavaju ideju o smanjenju radnog vremena: „U skoroj budućnosti svi ćemo postati svjedoci da će umjetna inteligencija, ogromni nizovi podataka i roboti zamijeniti većinu posla koji obavljaju ljudi. Ako nema dovoljno posla za sve koji žele raditi puno radno vrijeme, bit ćemo prisiljeni pregledati trenutne standarde. To znači da će radno vrijeme biti preraspodijeljeno na takav način da svatko od nas može imati koristi od svog mentalnog zdravlja, čak i ako svi u agregatu moraju raditi manje. "
Kratki radni tjedan
Kako će izgledati opće stanje stvari kada će svi raditi mnogo manje tjedno? Istraživači su kao odgovor na ovo pitanje predložili brojne političke ideje: od radnog tjedna s 5 slobodnih dana do značajnog povećanja broja i trajanja odmora. Na primjer, za svaki mjesec rada mogu se osigurati dva mjeseca godišnjeg odmora.
Ne iznenađuje da istraživači vide ravnotežu između posla i osobnog života, povećane produktivnosti rada i smanjenog protoka prometa na posao i sa njega kao koristi ovog pristupa.
Istodobno, postoje određeni rizici. Prije svega, povezana su s ogromnom razlikom u primanjima za one koji rade puno radno vrijeme i one za koje je to smanjeno. Prema istraživačima, zbog toga bi se pitanje smanjenja radnog vremena trebalo propisati na zakonodavnoj razini.