Eskilstuna postaje prvi grad u Švedskoj koji je izdao dozvolu za prosjačenje. DGradsko vijeće ovog malog grada Eskilstuna nada se da će smanjiti broj ljudi koji mole za novac donošenjem zakona kojim se traži da traže dozvolu i plaćaju porez prije nego što mogu tražiti stanovnike od novca.
Licenca prosjaka
Dozvola za prosjačenje košta 250 CZK ili 26 američkih dolara i vrijedi tri mjeseca. Osobe koje se žele prijaviti za dozvolu mogu to učiniti putem interneta ili u policijskoj postaji i moraju imati važeću osobnu iskaznicu.
Trošak dozvole možda ne izgleda tako velik, ali za one koji žive na ulici, taj iznos može značiti razliku između gladi i preživljavanja. Uz to, mnogi ulični prosjaci nemaju osobne iskaznice.
Savjetnik Jimmy Jansson, socijaldemokrata, rekao je da je zakon napravljen tako da "birokratizira" i na taj način "komplicira" ljude da traže novac.
"Ne radi se o progonu ranjivih ljudi, već o pokušaju odgovora na važnije pitanje: vjerujemo li da prosjačenje treba normalizirati u skladu sa švedskim modelom blagostanja", rekao je Jansson u intervjuu lokalnom listu Aftonbladet.
Prema njegovom mišljenju, sustav dozvola imat će dodatnu prednost, povezujući beskućnike i druge ranjive slojeve gradskog stanovništva sa socijalnim službama koje im mogu pomoći.
Problem beskućnika
U Eskilstuni su više od 10 posto od 100.000 stanovnika grada izbjeglice. Posljednjih godina broj beskućnika u gradu raste, posebno s valom migranata iz zemalja poput Rumunjske i Bugarske. Iako nisu svi siromašni gradovi migranti, ne može se poreći da postoji humanitarna kriza koju treba riješiti.
Prosila vijest o dozvoli izazvala je mnogo kontroverzi u Švedskoj i širom svijeta, a kritičari novog zakona tvrdili su da dopuštenja predstavljaju već ranjivog prosjaka u velikoj opasnosti.
Thomas Lindroos, direktor gradske dobrotvorne organizacije Stadsmission, koja se bori protiv beskućništva, primijetio je da bande i trgovci ljudima mogu koristiti sustav dozvola plaćajući višestruke dozvole i iznuđujući novac ranjivim prosjacima.